Tokom godine čujemo za izraz solisticiji ali i dugodnevnica, kratkodnevnica, i vjerujem da se svi zapitate o čemu se radi. Zimski solisticiji ili kratkodnevnica javlja se sjeverno od ekvatora u drugoj polovini decembra i tada je noć najduža, a južno od ekvatora je to najduži dan u godini i zove se ljetnji solisticij.
Sl. 1: Južni Zemljin pol je nagnut ka Suncu a sjeverni je udaljeniji. Slika prilagođena i preuzeta sa sajta www.timeanddate.com
Kao što se vidi sa slike 1, sjeverna Zemljina hemisfera u decembru nije nagnuta ka Suncu, već suprotno i samim tim ona dobija manje sunčeve svjetlosti tokom dana. To znači da je nagib Sjevernog pola od Sunca najveći, pa se ovim događajem obilježava najkraći dan u godini sjeverno od ekvatora i zove se zimski solisticij.
Ovaj efekat dolazi više do izražaja što je mjesto udaljenije od ekvatora. U tropskim oblastima, najkraći dan je samo nešto kraći od 12 sati, dok u umjerenom pojasu je izraženije i na našim geografskim širinama već poslije 16 časova se smrkava. Međutim, u mjestima unutar polarnog kruga javlja se polarna noć, u stvari, Sunce uopšte ne izlazi.
Zimski solisticij – kratkodnevnica predstavlja početak zime na sjevernoj hemisferi, a na južnoj je to dugodnevnica i predstavlja početak ljeta.
Zimski solsticij može da padne na neke od sljedećih datuma: 20.12., 21.12., 22.12. ili 23. 12.
Na 21. ili 22. decembar solsticij se dešava češće od 20. i 23. decembra. Posljednji solsticij 23. decembra bio je 1903. godine, a sljedeći je 2303. Solsticij 20. decembra je, takođe, rijetkost, a sljedeći će biti 2080. godine.
Datum ekvinocija i solsticija varira jer godina u našem kalendaru ne odgovara tačnoj dužini tropske godine — vremenu koje je potrebno Zemlji da napravi punu orbitu oko Sunca.
Današnji Gregorijanski kalendar ima 365 dana u običnoj godini i 366 dana u prestupnoj godini. Međutim, našoj planeti je potrebno oko 365,242199 dana da obiđe Sunce. To znači da se vrijeme ekvinocija i solsticija pomjera i solsticij se dešava oko 6 sati kasnije svake godine. Na kraju, akumulirano kašnjenje postaje toliko veliko da pada na sljedeći datum. Da bi se kalendar uskladio sa tropskom godinom, prestupni dan se uvodi (skoro) svake četiri godine. Kada se to dogodi, datumi ravnodnevnice i solsticija se ponovo pomjeraju na raniji datum.
Drugi faktori koji utiču na vrijeme ekvinocija i solsticija uključuju varijacije u dužini tropske godine i u orbitalnom i dnevnom rotacionom kretanju Zemlje, kao što je „kolebanje“ u Zemljinoj osi, tj. precesija.
Prema tome, zimski solisticij stiže u Banja Luku 21.12.2022. godine u 22:48 i trajaće 88 dana, 23 sata i 36 minuta, pa i kalendarski možemo reći dobro nam došla zimo!
