Teško da u današnje vrijeme neko ko koristi društvene mreže nije čuo za mimove (memes). Vjerovatno ne postoji segment života koji nije postao žrtva meme šaljivdžija širom svijeta: od svakodnevnih aktivnosti, kao što je škola, preko javnih ličnosti do nauke i naučnika.

Ono što je jako zanimljivo, jeste ono što se desi kad “ne kontamo” neki mim. Malo ko će ostati ravnodušan, tj. malo ko će samo nastaviti listati i reći “Ne razumijem ja ovo..”. Gotovo svi će odmah tražiti pozadinu nekog mima kako bi ga razumjeli u potpunosti. Na taj, nadasve čudan način, oni su postali svojevrsni izvor informacija.

U ovom tekstu govorićemo o nekoliko mimova o Sunčevom sistemu. Napravljen je zaista veliki broj i mnogi su veoma “kvalitetni”, ali mi ćemo se ovdje ograničiti na one “najjače”.

1) DAN NA VENERI

Znamo koliko su ponedjeljci dosadni. Taman se naviknemo na vikend i na teški nerad, a onda odjednom: beep-beep. Zvoni alarm! Posao, škola, obaveze. Zamislite sada da ste na Veneri. Na Veneri godina traje 225 dana, a dan, pazite sad ovo, čak 243 dana ili oko 5382 sata. Dan je duži od godine. Da ne povjeruješ. Zamislite sad taj ponedjeljak. Nikad da završi. Šalu na stranu sad. Naučnicima i dan danas nije najjasnije zašto Veneri toliko treba da se okrene jednom oko svoje ose. Postoje vjerovanja da je nekad tokom njene istorije došlo do sudara Venere i nekog drugog masivnog objekta, te da je taj sudar uticao na njenu rotaciju.

Dok ne otkrijemo razlog spore rotacije, možemo biti sretni što nam ponedjeljak traje 24 sata, a ne 5382 J.

2) JUPITEROVE GRIMASE

Ne, ovo nije fotošop. Ovo je prava slika Jupitera. Jedino što su joj uradili jeste rotacija za 180 stepeni (tj. okrenuli su je naopačke).

Nije ni Jupiteru lako. Svaki dan mora braniti titulu najveće i najmasivnije planete. Na okupu održava 80 satelita. I sad na svu tu muku još mora da preživljava silne oluje koje gotovo nikad ne prestaju. Nije ni čudo što pravi ovakve “face”.

Upravo te oluje su fenomen koji je uslikan na ovoj slici.

Odavno je poznato da na spoljašnjim planetama Sunčevog sistema (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun) duvaju jake, brze i dugotrajne oluje. Na Jupiteru su one najuočljivije zbog njegove veoma šarene atmosfere. Najpoznatija oluja koja traje već stotinama godina (moguće je da traje i duže, ali je otkrivena tek sa otkrićem teleskopa) je Jupiterova Velika crvena fleka. O tome koliko je velika govori činjenica da bi u nju komotno mogla stati čitava naša planeta Zemlja. Brzine vjetrova dostižu i do 432 km/h.

3) URANUS

Da. Mislim da je ovdje sve prilično jasno. Postoje serije mimova u kojima je Uran glavni akter. Ne ulazeći u dalje obrazlaganje Urana, navešćemo ipak jednu naučnu činjenicu koja ovaj mim čini manje prostim i manje kotroverznim. Naime, mi znamo da je Uran sastavljen najvećim dijelom od smrznutog vodonika i helijuma, ali jedan dio njegove atmosfere čini i metan. Iako vjerujem da svi znate šta je metan, dodaću ipak da je to gas koji i mi ispuštamo. Ukoliko bi mogli da udahnemo u malo Uranove atmosfere, vjerovatno bi, osim od hladnoće, odmah umrli i od smrada, jer mu atmosfera ima miris pokvarenih jaja. Uran i Neptun (o kojem ćemo u sljedećem mimu) su takozvani “ledeni divovi”, za razliku od Jupitera i Saturna koje nazivamo “gasni divovi”.

4) PLAVA PLANETA

Budimo realni. Ovo stvarno nije fer. Ok, Mars je Crvena planeta. Zemlja jeste plava. Ali pogledajte Neptun. Može li biti plavlji? Mislim da bi se i pravi Neptun (rimski bog mora) složio da ova planeta treba da dobije naziv Plava planeta. Ukoliko u svemiru zaista postoji još negdje inteligentni život, vjerovatno nas sada posmatra i uz glasan smijeh govori koliko smo cinični. Neptunova plava boja potiče od njegove guste atmosfere sastavljene najviše od metana, amonijaka i vode. Naučnici su upravo zbog njegove boje došli do ovih zaključaka o atmosferi. Znamo da se svjetlost razlaže na razne boje. Neptun apsorbuje sve boje osim plave. Plava se odbija (reflektuje) i dolazi do naših teleskopa.

Valjda ćemo se jednom urazumiti i dodijeliti mu titulu Plave planete.

5) MALI MOMAK S VELIKIM SRCEM

I posljednji, ali ništa manje bitan je naš “mali momak s velikim srcem”, Pluton. Pluton je odmah nakon otkrića 1935. godine dobio status devete planete Sunčevog sistema. Na njegovu žalost taj status je 2006. godine izgubio i tako je postao patuljasta planeta.

Zbog velike udaljenosti Plutona od Sunca, ni najbolji teleskopi nisu mogli da ga uslikaju kako treba. Sve što smo imali su bile ili mutne slike ili slike na kojima Pluton izgleda kao mala zvijezda na noćnom nebu.

Iste te 2006. godine, NASA je lansirala New horizons, letjelicu specijalno namijenjenu istraživanju Plutona i njegovih satelita. Nakon dugih 9 godina, New horizons su stigli do Plutona i imali su šta da vide. Prvo što ih je dočekalo bilo je Plutonovo srce. Kakav lijep doček! To srce je poznato i kao Tombo region (Tombaugh region, po naučniku koji je otkrio Pluton). Radi se o relativno novoj geološkoj tvorevini koja je najvećim dijelom

sastavljena od leda. To nam govori da su na Plutonu i dalje aktivne tektonske ploče i da se njegova kora nije u potpunosti formirala.

Eto, iako smo ga mi degradirali, on nas je dočekao s puno ljubavi i širom raširenih ruku.

Aleksandar Ćurguz