Više se i ne sjećam kad sam se prvi put susrela sa brojem pi. Možda je to bilo u osnovnoj školi ili čak ranije dok sam se dosađivala i gnjavila tatu sa kojekakvim pitanjima o kružnicama pa sve do neke serije gdje profesor objašnjava da je pi odnos obima kružnice i njenog prečnika, da je to beskonačan broj u kojem se mogu pronaći svi brojevi telefona, sva imena (ako slova prebacimo u brojeve) koja su ikada postojala, kao i sve bankovne račune, matične brojeve, vrijednosti konstanti i sl. Možda je to i jedna od najupečatljivijih priča o broju pi koja je ostala u mom sjećajnu. 

Od 1988. godine obilježava se Dan broja pi. Tačnije, cijelu priču je započeo jedan fizičar, Larry Shaw, koji je bio zaposlen u prirodnjačkom muzeju u San Francisku. Slavlje se obavljalo kroz druženje, jedenje pite (na eng. pita – pie i isto izgovaraju kao i pi), takmičenjem u pamćenju decimalnih mjesta broja pi, itd. Od 2019. godine na UNESCO – ovaj 40 – toj Generalnoj konferenciji Dan pi je proglašen za Međunarodni dan matematike. Međutim, broj pi se obilježava i 22. Jula (22/7 približno se dobije pi) ali i 28. Juna (mjesec/dan format, daje 6.28 a to je 2 pi).

Broj pi interesuje ljude bar 4000 godina, počevši od Vavilonaca koji se ga približno odredili, pa preko starih Grka, tj. Arhimeda koji mu je odredio donju i gornju granicu pa sve do današnjih dana kad pomoću različitih programskih jezika može se odrediti broj pi sve do trilionitog decimalno mjesto ili čak i dalje. Grčko slovo π kao simbol ovog broja je dodjeljen tek nešto manje od prije tristo godina. Mnogi poznati matematičari kao što su Fibonacci, Newton, Leibniz i Gauss ali i oni manje poznati su pokušavali da stanu u kraj broju pi, ali niko mu još nije našao kraj niti da je periodičan.

U matematici se broj pi izražava pomoću različitih formula, od beskonačnih redova, pa do specijalnih funkcija. Jedna od interesantnih formulacija je i Valisov proizvod. Engleski matematičar J. Wallis je u svojoj knjizi, koju je objavio 1655. godine, objavio formulu u kojoj množenjem i djeljenjem brojeva dobija pi. U stvari to je beskonačna serija odnosa brojeva. Nekih trista i više godina kasnije istraživači sa Univerziteta u Ročesteru otkrivaju istu tu formulu ali u kvantnomehaničkim proračunima energetskih nivoa atoma vodonika, što je bilo fascinantno.

Mnogi matematičari, fizičari, inžinjeri su uspjeli samo da nađu primjene broja pi i da nas ostale zainteresuju i navedu na duboke misli.

NASA (Nacionalna agencija za istraživanje svemira i astronautiku u Sjedinjenim Američkim državama) je dala nekoliko svojih ideja kako oni sve koriste broj pi. Jedna od ideja je da prilikom spuštanja kroz tanku Marsovu atmosferu vozila za istraživanje površine Marsa (roveri) moraju imati odgovarajući padobran koji treba da uspori pad. Da biste dobili najbolje mjere morate mu odrediti obim a tu će vam se javiti broj pi. Takođe broj pi će se javiti i u navigaciji, prilikom podešavanja orbite, nagiba satelita ili istraživačke letjelice koja kruži oko planete. Javiće se pi i pri istraživanju, određivanju dimenzija planete oko neke  daleke zvijezde. Ali tu nije kraj pojave broja pi, tokom istraživanja planeta, radićete njihovo detaljno mapiranje, bar ovih planeta u Sunčevom sistemu. To je vrlo jednostavno ako imate letjelicu koja je došla do željene planete. Kako planeta ima oblik sfere, kamera će snimke praviti u trakama, potrebno je da se zna koliko treba napraviti ili koliko će napraviti snimaka tokom jednog preleta, samim tim će se opet pojaviti broj pi prilikom obrade podataka. Kao što se da primjetiti u nauci, istraživanju svremira, vrlo često nam trebaju površina i obim kružnice, zatim, trebaju nam zapremina sfera, određivanje nekih uglova pod kojima vidimo nebeska tijela ili treba podesiti letjelicu na odgovarajući ugao, itd. A to znači da će se svaki put negdje provući broj pi. Naravno da nam ne treba sa pedeset hiljada decimalnih mijesta ali nam treba bar sa ona 2, tj. 3,14… ili tamo do nekih desetak decimalnih mjesta, zavisi šta se računa.

I na kraju, javi se ono pitanje da li pi ima neko dublje i šire značenje od svega nama poznatog. Ja vam na to pitanje ne mogu odgovoriti ali mogu vam reći da se prve 3 cifre broja pi kriju u nekim značajnim datumima ako samo malo prilagodimo format kalendara (mjesec/dan/ godina): marta 14. 1879. godine rođen je jedan od najvećih i najznačajnijih umova 20. vijeka – Albert Ajnštajn ali isto tako moram napomenuti da je marta 14. 2018. godine umro, takođe jedan od velikana 20. vijeka – Stiven Hoking.

A ja ću skromno da proslavim Dan pi, tjerajući svoje učenike da određuju decimalna mjesta broja pi mjerenjem, komadanjem i jedenjem pizze.

1. K. Ćurić